Svedoci smo da poslednjih decenija pčelinja društva netragom nestaju sa evropskog tla. Sve gore stanje je i u našim krajevima, a u visokorazvijenim evropskim državama odavno to stanje je prešlo liniju alarma. Naučnici ubrzano već godinama traže razlog da bi našli i rješenje ove strašne zagonetke, a sve češće se pnavlja ona Ajnštajnova da „kad pčele nestanu, ubrzo nestaju i ljudi”.
Tokom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene su anomalije u njihovom ponašanju. Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle da pronađu svoju košnicu, prestale su da „plešu” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale da brinu za potomstvo.
Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a larve bi uginule od gladi. Naučnici su zaključili da je vjerovatno razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju zavisne i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.
Ova godina će se pamtiti po tome što su stručnjaci napokon otkrili šta ubija pčele. Kako je obavijestila evropske parlamentarce Evropska agencija za sigurnost hrane, glavni krivci su pesticidi, to jest pesticidi na bazi neonikotinoida.
Zato su države članice EU su na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale predlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače.
Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi.
Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Prema procjenama koje je objavila Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga u rezoluciji Evropski parlament poziva na provođenje sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. parlamentarci EU zatražili su uspostavljanje akciinog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.
I ranija su istraživanja na poljima uljane repice tretirane neonikotinoidima pokazala štetan utjecaj, ne samo na pčele, već i bumbare kojima je stanište u blizini. dakle, znalo se za vrlo jasan negativan uticaj na rast i sposobnost reprodukcije kod kolonija bumbara koje žive u blizini tretiranih polja uljane repice, rekao je Maj Rundlof sa Univerziteta Lund, glavni istraživač na terenskoj studiji objavljenoj 2013. u časopisu „Nature”.
– Uz problem rasta i reprodukcije, zabilježen je i manji broj divljih pčela na takvim poljima ” dodao je on.